Kako lakše podnijeti vrućine?

Naslov: Kako lakše podnijeti vrućine? uto lip 24, 2008 5:47 am

Ako je suditi prema valu vrućine koji nas je snašao gotovo mjesec dana prije službenog početka ljeta, čeka nas nekoliko mjeseci vrućine, sparine i suše. U nadi da nadolazeće godišnje doba ipak neće biti tako pakleno, podsjetit ćemo vas na nekoliko pravila pomoću kojih će vrući dani biti nešto lakši i podnošljiviji.

1. Krema za sunčanje više nisu rezervirane samo za lješkarenja na plaži, jer njezin precizniji naziv kreme za zaštitu od sunca upućuje da ih trebamo koristiti znatno duže nego što traje službeni godišnji odmor. S obzirom na jačinu ljetnog sunca preporučljivo je kremu za sunce koristiti svakodnevno, pogotovo ako morate biti na otvorenom u periodu između 12 i 17 sati. Svakako izaberite kremu s minimalnim faktorom 15 te sa zaštitom od UVA i UVB zračenja.

2. Voda, voda, voda. Nemojte čekati da ožednite kako biste posegnuli za čašom vode. Hladite organizam vodom neovisno o tome bavite li se nekom aktivnošću ili ne. Izbjegavajte zaslađena, alkoholna i pića s kofeinom jer uz njih gubite dodatnu tekućinu. Ne pijte prehladnu tekućinu jer ona može uzrokovati grčeve u želucu. Tijelo možete osvježiti i laganim obrocima sastavljenima od voća i povrća.

3. Bavite li se fizičkom aktivnošću, probajte je obavljati u ranojutarnjim ili ranovečernjim satima kad je temperatura podnošljivija. Osigurajte organizmu dovoljno tekućine putem vode ili izotoničkog pića koja nadoknađuju soli i minerale izgubljene znojenjem. Energetska pića nikako nisu poželjna zbog visoke koncentracije šećera koju sadrže.

4. Planirate li duže vrijeme provesti na otvorenom, preporučije se sa sobom u vrećici ili termo-torbici nositi mokri ručnik kojim ćete moći ohladiti krvne žile na vratu i rukama.

5. Izbjegavajte tešku šminku jer se na visokoj temperaturi proširuju pore u koje ulazi znoj, nečistoće i make up. Tako se povećava mogućnost pojave akni i prištića, a osim toga estetici sigurno ne doprinosi otopljena i zamrljana šminka. Svakako je korisno u torbici nostiti vodu u raspršivaču za osvježavanje lica, a i ostalih dijelova tijela.

6. Tuširajte se mlakom vodom, jer iako je ledeno hladnoj vodi teško odoljeti, njome ćete poboljšati krvotok i tako pojačati znojenje.

Izvor : Klik.hr

Naslov: Re: Kako lakše podnijeti vrućine? uto lip 24, 2008 12:34 pm

Ovi nam savjeti baš sada trebaju... hvala Josipa!! Kako lakše podnijeti vrućine? 42762

Naslov: Re: Kako lakše podnijeti vrućine? uto lip 24, 2008 1:21 pm

Naslov: Kako se zaštititi od ljetnih vručina sub lip 28, 2008 8:02 am

Svjedoci smo primjetnih klimatskih promjena. Ljeti su sve češće ekstremno visoke temperature, zime su "mekane" s kratkim hladnim razdobljima i s mnogo manje snijega. Prijelazna godišnja doba, proljeće i jesen, skraćuju se i nestaju. Jesu li promjene klime koje zahvaćaju naše predjele štetne po zdravlje? Hoće li ljeta, zbog globalnog zagrijavanja, biti sve teža za kronične bolesnike?

Dakako da klimatske promjene, koje se opažaju proučavanjem dugogodišnjih vremenskih podataka temperature zraka (100 godina) mogu imati posljedica i na zdravlje ljudi, pa tako i na pojavu infarkta, kaže biometeorolog mr. Ksenija Zaninović, ali dodaje:
S jedne strane, predviđene učestalije ljetne vrućine mogu povećati ljetni rizik za vaskularne bolesnike. Međutim, zbog blažih zima, očekuje se i smanjenje broja infarkta zimi. Budući da su infarkti zimi češći nego ljeti, neki autori čak predviđaju da bi zimsko smanjenje učestalosti pojave infarkta moglo nadmašiti očekivano ljetno povećanje.

Visoku temperaturu zraka, osobito ako je vlažnost visoka, teško podnose i zdrave osobe. Zbog širenja krvnih žila pada krvni tlak i ubrzava se puls, što može dovesti do slabosti, omaglice, a ponekad i gubitka svijesti. A sve te pojave jače su izražene kod srčanih bolesnika i starijih osoba, objašnjava mr. dr. Jembrek-Gostović. Bolesnici s visokim krvnim tlakom, koji uzimaju lijekove protiv povišenog tlaka te bolesnici koji uzimaju diuretike, stoga često u vrućim ljetnim mjesecima trebaju manje doze lijeka od uobičajene.

Zbog visokih temperatura zraka i tjelesnog napora, znojenjem se gubi više vode i soli kroz kožu, što se odražava na autonomni živčani sustav, tjelesnu temperaturu i krvotok. U fiziološkim uvjetima znojenjem se gubi oko 700 ml vode dnevno, a kod porasta tjelesne temperature za 1 stupanj Celzija gubitak tekućine poveća se za oko 200 ml u 24 sata. U fiziološkim uvjetima naše tijelo treba dnevno oko 30 mg vode na kilogram tjelesne mase, a ako je gubitak vode veći, povećava se i potreba za tekućinom.

Sparno vrijeme, s mnogo vlage u zraku, kada nevrijeme kao da visi u zraku a nikako da počne, pogoršava stanja kod mnogih bolesti, od migrena preko psihičkih oboljenja sve do reuma. No, najteže je srčanim bolesnicima i osobama koje boluju od bolesti krvnih žila. Na naslovnim stranicama novina tih će dana osvanuti broj srčanih bolesnika koji su pozvali hitnu pomoć, pa i broj podleglih srčanom infarktu ili moždanom udaru. Vijest o tome kako je hitna pomoć dojurila na poziv prolaznika pred kojima se srušila žena u srednjim godinama, djeluje zastrašujuće.

Stoga nikad nije dovoljno upozorenja da se u sparnim, ljetnim danima oboljeli od bolesti srca i krvnih žila trebaju čuvati, ne izlagati se naporima i ne izlaziti na sunce u najtoplijem dijelu dana.

Naslov: Upozorenja u prognozi sub lip 28, 2008 8:02 am

Kao i zimi, ljeti su također infarkti najčešći u vremenskim situacijama s prolaskom fronti. Ljeti su to nestabilne situacije često praćene pljuskovima i grmljavinom, a najčešće im prethodi vruće i sparno vrijeme - ono koje se obično naziva "južinom".

Redovita je pojava da, kada se na naslovnicama dnevnih novina počnu brojati žrtve srčanih ili moždanih udara, Hidrometeorološki zavod obaspu pozivi građana koji žele doznati što se događa s vremenom, dokad će nepovoljne prilike trajati i kako se zaštititi. Biometeorološka prognoza kod nas još nije uobičajena, ali u redovitim meteorološkim izvještajima upućuju se upozorenja da se mogu očekivati dugotrajne ljetne sparine ili pak ekstremno visoke temperature. Liječnici, a i mnogi meteorolozi, zato smatraju da je dostupna vremenska prognoza, uz bolje poznavanje vlastitog zdravstvenog stanja, dovoljna da se osjetljiviji među nama zaštite.

Vremenske prilike djeluju na tijelo izravno kroz kožu i dišni sustav, a neizravno, preko autonomnog živčanog sustava i hipotalamusa, na žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i njihove hormone koji upravljaju tjelesnim funkcijama. Nagla promjena vremenskih prilika pokreće složene fiziološke reakcije u našem tijelu i naziva se meteorološki stres. Svaka promjena osobina vremena - a tu se ubrajaju temperatura, vlaga, tlak zraka, gibanje atmosfere, oblaci, oborine, vidljivost - mijenja metabolizam, što se odražava na funkciju živčanog sustava, krvotok i tjelesnu temperaturu.

Kod zdravih osoba vremenske promjene, pa makar bile iznenadne i burne, osim osjećaja neugode, neće prouzročiti po život opasne reakcije u organizmu, što znači da zdravi organizam posjeduje veliku mogućnost prilagodbe vanjskim utjecajima. No, postoje osobe kod kojih je smanjena sposobnost prilagodbe atmosferskim promjenama. Posebno će bolesne, starije osobe, mala djeca i trudnice često pokazivati znakove neodgovarajuće adaptacije. To može prouzročiti komplikacije, pa ponekad i fatalan ishod.

Kao odgovor na sve veće vručine u posljednjih 15 godina, vlasti u mnogim zemljama nastoje posebnim programima smanjiti rizike za javno zdravlje uzrokovane vručnom. Takvi programi omogućuju direktnu pomoć posebno ugroženim skupinama, i zaštitu od bolesti i povećane smrtnosti uzrokovanih vručinom.

Iako je pristup takvim programima individualan i razlikuje se od države do države, uobičajene aktivnosti uključuju:

* Aktiviranje posebnih telefonskih linija za savjetovanje i pomoć ugroženim građanima
* Stvaranje sustava obavještavanja susjeda, prijatelja i rodbine posebno ugroženih ljudi
* Stavljanje na raspolaganje građanima klimatiziranih javnih prostora
* Programi edukacije građana o rizicima usljed visokih vanjskih temperatura
* Suradnja s elektroenergetskim kompanijama kako bi se osiguralo da za vrijeme visokih temperatura neće biti prekida opskrbe električnom energijom

Kako bi se efikasnost takvih programa maksimizirala, njima se naročito cilja na rizične skupine: ljude iznad 65 godina starosti, kronične bolesnike, trudnice, malu djecu, ljude koji rade na otvorenom, i ljude koji obavljaju teške fizičke poslove.

Što je toplinski osip?
Nadražaj kože uzrokovan prekomjernim znojenjem prilikom toplog, vlažnog vremena.
Najčešće se javlja kod male djece i to na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima.

Kako postupiti kod toplinskog osipa?
Osigurati boravak u sjeni stabala ili prozračnoj, klimatiziranoj prostoriji.
Ne preporuča se nanošenje kreme na osip.
Održavati zahvaćeno područje suhim, može se upotrijebiti dječji puder.

Što su toplinski grčevi?
Bolni grčevi u mišićima koji se javljaju uslijed napornog fizičkog rada, najčešće na rukama, nogama ili u trbuhu.
Osobe koje se obilno znoje prilikom tjelesnih aktivnosti osjetljivije su na mogućnost pojave toplinskih grčeva jer se znojenjem gubi sol, a smanjena razina soli u mišićima dovodi do nastanka bolnih mišićnih grčeva.
Ukoliko ste srčani bolesnik ili ste na prehrani s niskom količinom soli, kod toplinskih grčeva obavezno potražite medicinsku pomoć.

Kako postupiti kod toplinskih grčeva?
Prestanite sa svim aktivnostima i sjednite u sjenu (ili klimatiziranu prostoriju)
Pijte vodu, prirodne voćne sokove ili sportske napitke
Ne nastavljajte s napornim fizičkim radom niti nekoliko sati nakon grčeva jer se mogu razviti toplinska iscrpljenost ili toplinski udar.
Ukoliko toplinski grčevi potraju dulje od 1 sata, potražite medicinsku pomoć

Što je toplinska iscrpljenost?
Zdravstveni poremećaj koji se može razviti i nekoliko dana poslije izlaganja visokim temperaturama, ako je unos tekućine bio nedovoljan.
Na toplinsku iscrpljenost najosjetljivije su starije osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom te osobe koje su jako fizički aktivne pri visokim temperaturama okoliša.

Koji simptomi upozoravaju na toplinsku iscrpljenost?

Umor
Slabost
Vrtoglavica
Glavobolja
Mučnina i povraćanje
Mišićni grčevi
Otežano znojenje
Blijeda, hladna, vlažna koža
Otežano znojenje
Ubrzani, slabi puls
Ubrzano, površno disanje
Nesvjestica

Iz toplinske iscrpljenosti može se razviti toplinski udar, pa ukoliko se navedeni znakovi pogoršavaju ili traju dulje od 1 sat, potrebna je hitna medicinska intervencija.

Što učiniti ako uočite navedene simptome?

* Piti puno tekućine (voda, bezalkoholni napici)
* Odmoriti se
* Istuširati se hladnom vodom
* Potražiti klimatiziranu prostoriju
* Nositi laganu odjeću i obuću

Što je toplinski udar?
Najteži zdravstveni poremećaj koji može biti uzrokovan visokim ljetnim vrućinama, uslijed gubitka kontrole nad temperaturom tijela i nesposobnosti hlađenja putem znojenja. Temperatura tijela poraste i do 40 stupnjeva C unutar 10-15 minuta. Ukoliko se ne prepozna na vrijeme, toplinski udar može dovesti do težih oštećenja organizma pa čak i smrti.

Kako prepoznati toplinski udar?
Crvena, topla i suha koža (bez znojenja)
Jaka glavobolja
Mučnina
Vrtoglavica
Ubrzani puls
Izuzetno visoka temperatura tijela (iznad 40 stupnjeva C)
Gubitak svijesti

Kako postupiti ako uočite osobu s navedenim simptomima?

1. Unesrećenu osobu prenesite u sjenu i polijevajte s hladnom vodom
2. Kontrolirajte tjelesnu temperaturu i snizite je ispod 38 stupnjeva C
3. Odmah pozovite medicinsku pomoć, a ukoliko medicinska pomoć ne stiže, nazovite hitnu službu (94) i čekajte daljnje upute
4. Unesrećenik ne smije piti alkohol!

Kako se zaštititi od ljetnih vrućina?

* Povećajte unos tekućine, bez obzira na stupanj aktivnosti. Ne čekajte osjećaj žeđi. OPREZ: Ukoliko Vam liječnik općenito ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga koliko tekućine smijete uzimati kod ljetnih vrućina.
* Ne uzimajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer će to samo povećati gubitak tekućine iz organizma.
* Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke koji mogu uzrokovati želučane tegobe.
* Jedite laganiju, svježe pripremljenu hranu. Prednost dajte voću i povrću.
* Ako možete, boravite u klimatiziranim prostorijama. Ukoliko nemate klima uređaj kod kuće ili na poslu, nastojte prošetati do klimatiziranih prostora u gradu.
* Nosite laganu, ugodnu, svijetlu, širu odjeću od prirodnih vlakana, a za izlazak na sunce najbolje je nositi i veći šešir.
* Nikako ne ostavljajte djecu u zaključanim, parkiranim automobilima.
* Novorođenčad i malu djecu (do 4 godine) ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.
* Vrućinu teže podnose starije osobe od 65 godina, osobito kronični bolesnici (srčani bolesnici ili osobe s povišenim krvnim tlakom) pa imajte na umu da ih treba češće posjećivati ili kontaktirati.
* Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su najviše temperature.

Ukoliko se morate izložiti visokim temperaturama:

* Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate.
* Smanjite tjelesnu aktivnost. Ukoliko želite vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše hladne bezalkoholne tekučine.
* Odmarajte se u sjeni.
* Nosite šešir, sunčane naočale i zaštitno sredstvo - kremu s dovoljnom UVA/UVB zaštitom.

Kako se prilagođavamo visokim temperaturama?
Najvažniji prirodni mehanizam kojim se ljudski organizam prilagođava visokim temperaturama okoliša je znojenje . Na taj mehanizam utječe nekoliko čimbenika;

* Vlažnost zraka (zbog velike vlažnosti zraka znoj ne isparava dovoljno brzo s površine tijela što spriječava brzo hlađenje tijela).
* Životna dob (stariji ljudi, mala djeca).
* Prekomjerna tjelesna težina.
* Nedostatan unos tekučine.
* Srčana bolest.
* Opekline.
* Neki lijekovi.
* Pijenje alkohola.

Što je djelotvornije: ventilator ili klima uređaj?

* Ventilatori mogu olakšati podnošenje visokih temperatura. No, ukoliko vanjska temperatura poraste iznad 30°C, ventilator će biti manje učinkoviti od klima uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
* Klima uređaji predstavljaju najbolju zaštitu od zdravstvenih poremećaja uzrokovanih visokim temperaturama.
* S obzirom da boravak u klimatiziranim prostorijama i samo kroz nekoliko sati smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja, češće ih posjećujte i boravite u njima (trgovina, knjižnice, kina).

Izvori:
www.zdravlje.hr
www.plivazdravlje.hr
www.epa.gov

» Kako napredujemo
» kako stignete